Prijenos porezne obveze u građevinarstvu: kada se na računu ne zaračunava PDV

Malo je PDV pravila koja u praksi izazivaju toliko dvojbi kao tuzemni prijenos porezne obveze u građevinarstvu: izvođač na računu ne zaračunava PDV, nego obvezu obračuna preuzima primatelj usluge. Pravilo zvuči jednostavno, ali granica između usluga na koje se primjenjuje i onih na koje se ne primjenjuje ponekad prolazi kroz — isti objekt. U nastavku, tko je obuhvaćen, koje usluge ulaze, a koje ne, i kako postupaju strani izvođači.

Što je tuzemni prijenos porezne obveze

Prema članku 75. stavku 3. Zakona o PDV-u, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave točno određene isporuke. Uz građevinske usluge, to su i isporuke rabljenog materijala i otpada, isporuke nekretnina kod kojih se isporučitelj odlučio za oporezivanje prema članku 40. stavku 4. Zakona, isporuke nekretnina koje prodaje ovršenik u ovršnom postupku, prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova te isporuke betonskog čelika i željeza — armature.

Kod građevinskih usluga prijenos porezne obveze odnosi se na ukupne radove, s utrošenim materijalom ili bez njega: riječ je o jedinstvenoj usluzi kod koje se rad ne odvaja od ugrađenog materijala.

Koje građevinske usluge ulaze u prijenos porezne obveze

Zakon prijenos porezne obveze propisuje za građevinske usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja. Članak 152. Pravilnika o PDV-u to razrađuje, pa su obuhvaćeni:

Dodatak II. Pravilnika navodi i konkretne vrste radova: građevinske konstrukcije, elektroinstalacijski i komunikacijski radovi, zidarski, izolaterski, vodoinstalaterski, plinoinstalaterski, staklarski, limarski, stolarski, parketarski, soboslikarski i ličilački radovi, ugradnja stolarije i bravarije, instalacija grijanja i hlađenja, ugradnja liftova i drugi.

Koje usluge ne ulaze — i gdje se najčešće griješi

Pravilnik izričito isključuje niz usluga: ispitivanje dijelova građevine radi provjere bitnih zahtjeva, proizvodnju građevinskih proizvoda, periodične preglede i popravke već ugrađenih uređaja i opreme, čišćenje ulica i prometnica, redovito čišćenje prostorija i pranje prozora izvan okvira građenja, hortikulturno uređenje izvan izgradnje, dimnjačarske usluge, izradu prostornih planova, energetske preglede i certifikate, usluge vještačenja te prijevoz građevinskog materijala, djelatnika i opreme poput skela, kranova i alata.

Najbolji primjer koliko je granica tanka dolazi iz same prakse: održavanje građevinskog dijela nekretnine — popravak prozora, zidova ili vrata — ide s prijenosom porezne obveze, ali održavanje ugrađene opreme, poput lifta, bojlera ili kotlovnice, ne ide. Ista zgrada, dva različita PDV tretmana, ovisno o tome što se točno popravlja.

Strani izvođač radi na nekretnini u Hrvatskoj

Kada uslugu na nekretnini u Hrvatskoj — građenje, ali i usluge inženjera ili arhitekta vezane uz izgradnju ili projektiranje — obavlja izvođač bez sjedišta u Hrvatskoj, tretman ovisi o njegovoj registraciji. Ako nije registriran za potrebe PDV-a u Hrvatskoj, obveznik obračuna je hrvatski primatelj prema članku 75. stavku 2. Zakona, a obvezu iskazuje u Obrascu PDV među primljenim isporukama od poreznih obveznika bez sjedišta u Hrvatskoj. Ako strani izvođač jest registriran za potrebe PDV-a u Hrvatskoj, na građevinske radove primjenjuje se tuzemni prijenos porezne obveze prema članku 75. stavku 3. — izvođač ispostavlja račun s tuzemnim prijenosom, isporuku iskazuje u Obrascu PDV i tromjesečno dostavlja Obrazac PPO.

Ako je primatelj radova fizička osoba, prijenosa porezne obveze nema: strani izvođač mora se registrirati za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili primijeniti OSS sustav. I praktična napomena: radovi koji traju dulje od šest mjeseci mogu stranom izvođaču stvoriti poslovnu jedinicu — no to je institut poreza na dobit, uz moguće drukčije rokove iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa ga treba procijeniti odvojeno od PDV tretmana.

Hrvatski građevinar radi na nekretnini u inozemstvu

Obrnuta situacija: usluge na nekretnini oporezuju se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, pa radovi hrvatskog izvođača na nekretnini u drugoj državi ne podliježu oporezivanju u Hrvatskoj — na računu se navodi napomena da isporuka ne podliježe oporezivanju temeljem članka 19. Zakona o PDV-u. Hoće li se izvođač morati registrirati u toj državi ovisi o njezinim propisima: kod radova poreznom obvezniku primjenjuje se prijenos porezne obveze ako ga ta država propisuje, a ako ne, slijedi registracija. Kod radova fizičkoj osobi registracija je pravilo, uz mogućnost OSS sustava — osim kod isporuke s montažom, poput ugradnje građevinske stolarije. Od 1. siječnja 2025. postoji i mogućnost primjene prekogranične sheme za male porezne obveznike, ako vrijednost isporuka na području EU ne prelazi 100.000 eura godišnje i ako nije prijeđen prag u državi u kojoj se radovi izvode.

Evidencije i prijave

Isporuke s tuzemnim prijenosom porezne obveze iskazuju se u Obrascu PDV na posebnom rednom broju za tuzemni prijenos porezne obveze, a uz knjige izlaznih i ulaznih računa porezni obveznik vodi i posebnu evidenciju o tuzemnom prijenosu porezne obveze. Vrijedi upamtiti i jedno ograničenje: obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama ne primjenjuje se na isporuke s prijenosom porezne obveze.

Zaključak

Prijenos porezne obveze u građevinarstvu pravilo je s dugim popisom obuhvaćenih usluga i jednako dugim popisom iznimaka — a pogrešna procjena znači ili neosnovano zaračunat PDV ili neobračunatu obvezu kod primatelja, s učinkom koji se ponavlja iz računa u račun. Kod složenijih ugovora, kombinacije radova i opreme ili stranih izvođača, provjera PDV tretmana prije ugovaranja daleko je jeftinija od ispravaka unatrag. Za analizu konkretne transakcije slobodno se javite.

Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja porezni savjet za konkretan slučaj.